Povijest bolnice

Priča o zdravlju stanovništva Našica i okolnog kraja ima dugu tradiciju koja se postupno razvijala od prvih spomena o medicinskoj pomoći do osnivanja suvremene bolnice. Kroz desetljeća predanog rada i zajedništva izgrađena je ustanova koja danas predstavlja siguran oslonac zdravlju i povjerenju tisuća pacijenata.

• 1229. – prvi poznati dokument u kojem se Našice spominju pod imenom NEKEHE.

• 1734. – 1945. – našičko područje bilo je u posjedu grofova Pejačević, a riječ je o području nekadašnje općine Našice površine 672 km², s 58 naselja i oko 40 tisuća stanovnika.

• 1873. – Našičani su odlučili izgraditi bolnicu te su u tu svrhu prikupili 590 forinti i pohranili ih u štedionicu.

• 1909. – Općinsko zastupstvo odustalo je od izgradnje bolnice u Našicama te je odlučeno da se podigne ubožnica u današnjoj Sportskoj ulici.

• 1914. - 1918. - Tijekom Prvog svjetskog rata zgrada ubožnice prenamijenjena je u vojnu bolnicu.

• 1920. - Tijekom 1920-ih godina, nakon Prvog svjetskog rata, na mjestu ubožnice izgrađen je Invalidski dom.

• 1932. – liječnik radi u Podgoraču.

• 1930. - 1940. - Tijekom 1930-ih i 1940-ih godina u Našicama rade tri liječnika.

• 1944. – u starom dvorcu Pejačević djeluje Vojna bolnica. Nakon Drugog svjetskog rata u novom dvorcu Pejačević organiziran je rad Partizanske vojne bolnice.

• 1945. – u Našicama djeluju Liječnička ambulanta, smještena u kući Hanzlića u Strossmayerovoj ulici, i ljekarnik, dok liječnik djeluje i u Đurđenovcu, a od

• 1954. godine ondje radi i ljekarnik, kao i u Podgoraču. Ukupno djeluje 13 zdravstvenih radnika: tri liječnika, dva zubara, jedan farmaceut, jedna medicinska sestra, četiri babice i dva bolničara. Svi su bili službenici Kotarskog NOO-a u Kotarskoj zdravstvenoj stanici.

• 1952. – kupljeno je prvo sanitetsko vozilo i zaposlen vozač.

• 1956. – osnivaju se općinske zdravstvene stanice u Našicama, Đurđenovcu, Koški i Podgoraču.

• 1957. – otvara se Industrijska zdravstvena stanica DIK-a Đurđenovac.

• 1962. – u Zdravstvenu stanicu Đurđenovac integriraju se Industrijska zdravstvena stanica DIK-a Đurđenovac i Ljekarna Đurđenovac. Izgrađena je zgrada Doma zdravlja Našice, površine oko 1.600 m². Projektant je bio Arhitektonski biro Geršić iz Zagreba.

• 1963. – Skupština općine Našice Rješenjem br. 01-9909/1-1963 od 26. studenoga osniva Dom narodnog zdravlja.

• 1964. – Dom zdravlja Našice integrira cjelokupnu zdravstvenu zaštitu: zdravstvene stanice u Našicama, Đurđenovcu, Feričancima, Koški i Podgoraču te ljekarne u Đurđenovcu i Našicama s ispostavama u Koški i Podgoraču. U ustanovi su radili: jedanaest liječnika, od kojih jedan specijalist, dva farmaceuta, tri viša zubara, pet medicinskih sestara, jedna primalja, sedam babica, trinaest bolničara, jedan farmaceutski tehničar, dva laboranta, tri ljekarnička laboranta, tri zubna asistenta, osam administratora, dvanaest djelatnika Uprave, tri vozača, jedan ložač i osam spremačica.

• 1965. – nadležna tijela prihvaćaju ideju o izgradnji bolnice u Našicama.

Skupština općine Našice donijela je Odluku o osnivanju Investicionog zdravstvenog fonda. Projekt bolnice izradio je Arhitektonski biro AB-54 iz Zagreba, a izvođač radova, „Novogradnja“ Našice, započeo je izgradnju bolnice u Našicama. Ugovoreni rok za dovršetak radova bio je kolovoz 1968. godine. Planirana sredstva iznosila su 7.880.000,00 dinara, pri čemu su se Republika i lokalna zajednica obvezale osigurati svaka polovinu potrebnog iznosa.

Izgradnja bolnice financirana je zajedničkim sredstvima Republike i lokalne zajednice, uz značajan doprinos stanovnika našičkog područja.

• Samodoprinos stanovnika općine Našice 2.140.000 din

• Doprinos budžeta općina Našice, Donji Miholjac i Orahovica 800.000 din

• Fondovi budžeta SO Našice 940.000 din

• Ostali izvori Fonda 60.000 din

Ukupno 3.940.000 din

Zbog povećanja troškova tijekom izgradnje 1969. godine bilo je potrebno osigurati dodatna sredstva putem javnog zajma i kredita dobavljača opreme.

U rujnu 1970. godine završena je izgradnja bolnice u Našicama. Nova bolnica raspolagala je s 4.586 m² korisnog prostora, imala je četiri osnovna odjela – kirurgiju, internu medicinu, ginekologiju i pedijatriju – te ukupno 200 bolesničkih postelja.

Bolnica je službeno otvorena 1. listopada 1970. godine.

Bolnica postupno postaje središte zdravstvene zaštite za područje općine Našice i okolnih mjesta. Uspostavljaju se novi odjeli i specijalističke službe, ulaže se u opremu i stručno usavršavanje zaposlenika, a kvaliteta zdravstvene zaštite kontinuirano raste.

Godine 1973. formiran je Medicinski centar Našice.

Do 1984. godine u Centru je bilo zaposleno ukupno 413 radnika, među kojima 51 liječnik, 6 farmaceuta, 2 inženjera biokemije, 11 zubnih liječnika te brojni drugi zdravstveni, tehnički i administrativni djelatnici.

Tijekom 1991. – 1994. godine bolnica je pružala zdravstvenu skrb u izuzetno teškim ratnim uvjetima.

Unatoč svim poteškoćama, medicinsko osoblje s predanošću je zbrinjavalo ranjenike i civile te osiguravalo kontinuitet zdravstvene zaštite stanovništva.

U tom razdoblju bolnica je zbrinula ukupno 1.165 ranjenika.

Više od pola stoljeća nakon otvaranja bolnice, Opća županijska bolnica Našice nastavlja razvijati zdravstvenu skrb u skladu s potrebama svojih pacijenata i suvremenim medicinskim standardima.

Na temeljima koje su gradile generacije zdravstvenih djelatnika, bolnica i danas ulaže u stručnost, opremu, kvalitetu zdravstvenih usluga i sigurnost pacijenata.

Povijest bolnice nije samo zapis o godinama i događajima, nego priča o ljudima, povjerenju i trajnoj brizi za zdravlje stanovnika Našica i šire okolice.